Srednja škola Zvane Črnje Rovinj

TEMA: Povijest  istarskih željeznica odvojak Kanfanar-Rovinj

Kako smo dobili ideju?

Dugo smo razmišljali o temi za projekt zavičajne nastave, a za temu „Povijest istarskih željeznica „ odlučili smo se jednoglasno.

Mnogobrojne priče lokalnog stanovništva o nekadašnjim prugama ukazale su nam važnost željeznice u njihovom životu i nadahnule nas da proučimo, istražimo činjenice željezničkog prometovanja u periodu od otvaranja pruge (1876. god.) donjezinog zatvaranja (1966. god.).

Potaknuti navedenim razlozima, proučili smo dostupne izvore, literaturu, obišli željeznice, čuli priče bivših djelatnika i stanovnika koji su koristili željeznicu. Kao jedinu prugu koja je povezivala Rovinj s ostatkom Istre, odlučili smo podrobnije proučiti trasu Rovinj –Kanfanar.

Tako smo 1.ožujka 2019. godineotišli na terensku nastavu. Bilo je to putovanje prugom Kanfanar-Roč. Posjetili smo privatnu zbirku gsp. Josipa Pina Krulčića koji je svoj cijeli radni vijek radio na željeznici.Pažljivo smo ga slušali ibilježili zanimljive događajeu radu na željeznici.

U daljnjim istraživanjimasaznali smo da je 20. rujna 1876. počela je prometovati dvadeset i jedan kilometar duga pruga Kanfanar-Rovinj u sklopu tadašnje Istarske željeznice Divača-Pula. Rovinj je imao desetak tvornica, obrt, brodogradnju, pomorstvo, trgovinu i jake javne i društvene djelatnosti. Rovinjani su mogli putovati širom Europe, jer su vozili direktni vagoni u Beč. I turisti su ovamo dolazili u većem broju. Iako su plodonosna vremena u Rovinju bila stoljećima vezana uz more i prometovanje brodom, dolaskom vlaka grad Rovinj je doživio veći gospodarski polet. Živost koja je do tog trenutka vrvila oko luke i u samoj luci, proširila se i na predio sjevernog dijela Valdibore i to četiri puta na dan kako je prometovao vlak do Kanfanara.

Pruga je počela gubiti značaj šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog istrošenosti, pomanjkanja sredstava za modernizaciju i sve veće konkurencije cestovnog prometa. Modernizacijom ceste Kanfanar-Rovinj još se više razvio cestovni promet te je odlučeno da se promet ovom prugom obustavi. Zadnji je vlak prugom prošao 20. listopada 1966.

Na projektu su radili učenici naše škole sa svojom mentoricom Mirom Butigan-Tomić, prof.

Bilo je više inicijativa za obnovu prometa, ali bez rezultata. Iako ta mogućnost još postoji, jer je trasa pruge očuvana, a i prostorni planovi imaju rezerviran koridor za nju, sve je manja mogućnost da će se to doista i dogoditi.

Predlažemo: Po uzoru na Parenzanu i ovaj bi se projekt mogao iskoristitikao sadržaj turističke ponude: izgradnja biciklističke staze, šetališta, a povijest pruge trebala bi u Zavičajnom muzeju grada Rovinja naći stalni izložbeni prostor.